|
O kupinama .....
Kupina (Rubus fruticosus L.) iz obitelji ružovki naziva se još crna jagoda, crna kupina, crna malina, kupinjača i kupina divlja, farmakopejski naziv joj je Folium et fructus rubi fruticosi. Rasprostranjena je većinom po sjevernoj polutki našeg planeta, a poznata biljka svim narodima još iz antičkih vremena. Grčki liječnik Dioskorid preporučivao je njezina adstrigentna svojstva za liječenje usne šupljine, crijeva, želuca, maternice, kože i raznih rana. Plinije za proljeve i krvarenja, a Galen za odstranjivanje kamenaca. Kao dobar lijek za grlobolju, zubobolju, migrenu, groznicu i kašalj spominje je i sveta Hildegard u srednjem vijeku.
Kupina raste kao veliki grm s dugim i savijenim granama punim bodlja. Listovi su perasti, na rubu pilasto nazubljeni, s gornje strane tamnozeleni i glatki, a odozdo obrasli gusto pustenastim dlakama. Cvjetovi su bijeli smješteni na lažnom štitcu, a svaki cvijet nosi mnogo peštica iz kojih se razvija po jedna mala mesnata koštunica. Sve zajedno povezano čini plod kupine koji je dok zori zeleno crven, a kad sazrije crn. Cvate od svibnja do lipnja, okus mladih listova je gorkasto slatkast, a ploda aromatičan, sladak i sočan.
|
